Friday, July 20, 2012

Svet Konja

Među prvima  stanovnicima zemlje bili  dinosauri ,a nedugo zatim  razvijao se i  drugi   živi  svet kao  i konji Konji  su veoma  dobra  vrsta  životinja , druželjubivi  su,znaju  da  pamte  kao i ljudi.
Vrste:vranci,lepicaneri,mustanzi,trkački konji,konji  za rad  u  njivama kako bi  seljacima  pridržavali   ral.
Konji po izgledu  mogu biti  šareni,beli,crni,braon.Konji mogu imati  dugačku,kratku  grivu kao  i rep.Lepicaneri  i   trkački konji  moraju  biti mršavi,  dok  vranci ,mustanzi i  domaći konji  mogu  biti i mršavi  i  deblji.Konji se  i koriste  za cirkus  kako bi  konji  izvodili  razne  akrobacije.Konji učestuvuju i na trkama na hipodromima.Konji se razlikuju  građom  i  veličinom  tela  kao i  krznom  i  njegovom  bojom. 
U zavisnosti  od  uzgoja  dele se na tri  osnovna  tipa:
  1. hladnokrvne
  2. toplokrvne
  3. punokrvne
U   hladnokrvne  spadaju  konji  težine  800kg i oni se koriste za  rad  u  šumi.Toplokrvni  su tipični  jahači.Oni su  lakše  građeni  i  pokretljiviji  su od hladnokrvnih konja.Oni  su  dobro  dresirani  i  dobri  su  skakači.Punokrvni  su  sportski  konji,vrlo  su  osetljivi  a  u trci  dostižu  70  km/h.Konji  se  u  hodu  oslanjaju  na  srednji   nožni  prst,ostali  prsti  su  im  zakržljali.Oči  konja  smeštene  su postrani  na  glavi. Ušne  školjke  su  veoma   pokretne  i  mogu  se  okrenuti  na   bilo  koju  stranu. Oči  mogu  biti  raznih  boja.
Konji  se  mogu  razlikovat  po  veličini.
Najmanji po veličini su takozvani poniji.
Konji  visine  do  146,5cm  su  poniji   a oni  viši   od  145-148  to  su  mali  konji.  Težina  ponija  je  90 kg  pa   do  1200 kg.
Konji   su  životinje  koje  žive  u  krdima.Kao   stanovnik  stepa  konj  je  za  razliku  od   magarca   životinja  čiji  je  prvi   istinkt  za  opasnost   pokušao  je  izbeći  brzim  begom.Divlji  konji  oblik  od  kojeg  potiče  današnji domaći  konj  su  demesticirani  prvi  put  u  Centralnoj   Aziji, verovatno  oko  3000godina  pre.nove.ere.
LAKI   KONJI
  1. JAHAČKI  KONJI
  2. LEPICANER
  3. ČISTOKRVNI  KONJI
  4. ARATSKI   KONJI
PONIJI
  1. FJORD
  2. AUSTRALISKI  PONI
  3. VELIŠKI  PONI
  4. FALOBELLO
  5. DARTMOOR
TEŠKI   KONJI
  1. SHIRE
  2. ARDESKI   KONJ
  3. PERCHERIN
  4. SUFFOLK  PUNCH  
  5. CLYDESDOLE
Konji  su   općenito   krupne  životinje   sa  relativno  velikom   glavom  i   dugim   ekstremitetima.Veličina  i   težina   variraju   dužina  od  glave  do   repa   je  između   200-300cm  a  rep  je   do  30  do   60cm  a  visina   u   ramenima  je   od   100  do  160cm.Krzno  im  je  gusto  i  najčešće  kratko.
UNUTRAŠNJA GRAĐA :

Kao kod svih neparnoprstaša, fermentacija hrane kod konja odvija se tek u crijevima, što znači da se i najveći dio probave odvija u crijevima. Želudac im je, za razliku od preživača, uvijek jednostavno građen sa samo jednom komorom. Fermentacija se odvija u vrlo velikom slijepom crijevu (zapremina slijepog crijeva može biti do 90 litara) i u do 4 metra dugom pravom debelom crijevu (Colon). Ukupno, probavni sustav konja može biti dug do 26 m: Divlji oblici danas još živućih vrsta porodice konja žive u istočnim i južnim dijelovima Afrike i u centralnoj Aziji. 

SOCIJALNO PONAŠANJE:

Iako se konje može sresti kako pasu i po danu, to su ipak životinje aktivne pretežno u sumrak i noću. Kod nekih vrsta, kao na primjer kod grevijevih zebri i afričkih divljih magaraca, mužjaci zaposjedaju "svoj" teritorij za parenje koji može biti i veći od 10 km², što je najveći poznati teritorij kod svih biljoždera. Iako se neke životinje okupljaju u skupine, kod ovih životinja nema trajnih veza među odraslima. HRANA: Konji su pravi biljožderi, i jedu prije svega travu, a ponekad, u različitoj količini lišće i druge dijelove bilja. Većina vrsta pije svaki dan, iako mogu izdržati bez vode i duže vrijeme. 


RAZMNOŽAVANJE: 

Skotnost kod konja traje između 330 i 410 dana, najduže kod grevijevih zebri, najkraće kod domaćih konja. Na svijet dolazi u pravilu samo jedno mladunče. Ono je relativno teško (dosiže između 9 i 13% težine majke) i vrlo razvijeno, tako da već koji sat nakon dolaska na svijet može slijediti majku.


GLAVA  I  ZUBI   KONJA


Glava  konja   je  snažno  upadljiva   izražena  a  najveći  deo  je   gornja   vilica.I  međučeljusna  kost  je  izdužena.Nosna  kost  je  duga  i  uska  a  očne  duplje   su  smeštene  daleko  straga  i  nalazi   se  iza   zuba.Prekutnjaci   i   kutnjaci   su   vrlo  slične  i  idealno  su  prilagođeni  tvdoj   hrani.
















Ukoliko ste i vi ljubitelj ovih predivnih stvorenja uživajte u razgledanju nekih od izdvojenih slika konja.